Foki ki he ngaahi ʻekitivitī angamahení

ʻI hoʻo fakaakeake mei he COVID-19, te ke ala fakatokanga'i hoʻo helaʻiá vave ange pe 'ikai mānava lelei. ʻOku angamaheni ʻaki ʻeni hili 'a e puké.

ʻOku totonu ke faingofua ange hoʻo foki ki hoʻo ngaahi ʻekitivitī angamahení. Fakapapauʻi ʻokú ke:

  • maʻu ha mohe lelei
  • kai lelei
  • mālōlō 'okapau ʻokú ke fiemaʻu
  • fakaakeake māmālie.

Kapau ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku ke hohaʻa ki ai, ʻoku totonu ké ke talanoa ki hoʻo toketā pe polofesinale ki he moʻuileleí.

Expand all
Ko e foki ki he ngāué

Kapau ʻoku kei ʻi ai pe haʻo ngaahi fakaʻilonga hili e ʻosi ho vahaʻataimi fakamavaheʻi, ʻoku totonu ke hokohoko atu hoʻo nofo ʻi ʻapi ʻo fakaakeake. ʻOku totonu ke fakahoko ʻeni kae ʻoua kuo ʻosi ha houa ʻe 24 mei he sai hoʻo ngaahi fakaʻilonga puké.

ʻE ʻi ai ha niʻihi te nau kei sivi ola positivi pē ʻi he COVID-19 hili ʻenau saí pea ʻikai ke nau toe maʻu ha ngaahi fakaʻilonga puke, ka ʻoku ʻikai ala lava ké ke fakamafola atu ha vailasi 'i he hili e houa ʻe 24 mei he ʻosi hoʻo ngaahi fakaʻilonga puké.

ʻOku totonu ké ke talanoa ki hoʻo pulé pe supavaisá ʻo kau ki he taimi ʻoku feʻunga ai ké ke foki ʻo ngāué.

Kapau ʻoku fiemaʻu ʻe hoʻo pule ngaué ha fakamoʻoni naʻe fiemaʻu ké ke fakamavaheʻi koe

ʻI he taimi ʻoku fakapapau'i ai ho'o ma'u e COVID-19 pe ʻiloʻi ko ha tokotaha Fetuʻutaki Vāofi Fakaʻapi koe, ʻe ʻoatu ʻe he Potungāue Mo'uí ha popoaki text mei he fika fakaʻofisiale ko e 2328 pe 2648.

Kapau ʻe kole atu hoʻo pule ngāué ke sio ki ha fakamoʻoni naʻe fiemaʻu ké ke fakamavaheʻi koe, te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e popoaki text ko ʻení. ʻOku ʻikai ké ke fiemaʻu ha tohi fakamoʻoni puke mei ha toketā.

Ko e foki ki he akó

Kapau ʻoku ke kei maʻu pe ko hoʻo fānau ha ngaahi fakaʻilonga puke hili e ʻosi ho vahaʻataimi fakamavaheʻi, ʻoku totonu ke hokohoko atu hoʻo nofo ʻi ʻapi ʻo fakaakeake. ʻOku totonu ke fakahoko ʻeni kae ʻoua kuo ʻosi ha houa ʻe 24 mei he sai 'o e ngaahi fakaʻilonga puké.

ʻOku kaunga ʻeni ki he ako tokamuʻá, ngaahi ʻapiakó, kura mo e ako hili 'a e ako hili e kolisí.

ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ké ke ʻomi ha fakamoʻoni ʻo ha sivi ola nekativi RAT ka ke foki ki he akó.

Kapau kuo laka hake ʻi he ʻaho ʻe 10 mei he kamataʻanga ʻo e ngaahi fakaʻilonga puke COVID-19 pea kuo sai e long'ifānau, ʻoku ngalingali he ʻikai ke nau ala fakapihia'i ha taha, pea lava ke nau foki ki he akó.

Kapau ʻoku kei ongoʻi ʻe he ki'i leká ʻoku ʻikai ke sai pe ʻoku fakaʻau ke kovi ange ʻenau ngaahi fakaʻilonga puké hili ha ʻaho ʻe 10, ʻoku ʻikai totonu ke nau foki ki he akó. ʻOku totonu ké ke talanoa ki hoʻo toketā pe telefoni ki he Healthline ʻi he 0800 358 5453.

Ko e foki ki he fakamālohisinó

ʻI he taimi kuo ke puke ai pea ʻikai fu'u fakamalohisino pe ngaungaue takai holo lahi, ʻe fiemaʻu ʻe ho'o sinó ha taimi ké ke foki ai ki he tuʻunga angamaheni ʻo hoʻo fakamalohisinó.

ʻE lava ke ʻomi ʻe hoʻo toketā pe palofesinale ki he moʻui lelei ha faleʻi lahi ange ʻi he founga ke toe foki ai ʻo fakamalohisinoʻi ho tukungá. Te ke lava ʻo maʻu ha fakamatala lahi ange ki he foki ʻo fakamālohisinó ʻi he uepisaiti ʻa e Health Navigator.

Foki ki he ngaahi ʻekitivitī angamahení
Fufulu mo fakama'a ho ʻapí 'aki e kemikale tāmate siemú hili hoʻo fakamavaheʻi koé

ʻOku faʻa fakamafola ʻa e COVID-19 ʻi he fetuʻutaki vaofi mo ha taha kuo pihia ʻi he taimi ʻoku nau tale pe sneeze ai. Neongo ʻoku hāhāmolofia, ka te ke lava foki ʻo pihia kapau te ke ala ki ha meʻa pe fukahi me'a kuo ma'unimá 'e he vailasí, pea ke ala leva ai ki ho ngutú, ihú pe ongo fo'imatá.

ʻE lava ke moʻui ʻa e vailasí 'i he ngaahi fukahi me'á ʻi ha taimi fakangatangata. Ka ʻoku ʻi ai ha milemila pelepelengesi ʻi tuʻa ʻoku faingofua ai ke tamateʻi ʻi hono fakamaʻa lelei mo fufulu 'aki e kemikale fufulú.

ʻI he taimi 'oku ʻi fale ai ha tokotaha kuo fakapapauʻi kuo ma'u 'e he COVID-19 i he houa ʻe 24 kuo hilí, ʻoku ngalingali ʻe nofo ʻa e vailasi ʻi he ngaahi fukahi me'á. ʻOku totonu ke fakamaʻa mo fufulu 'aki e kemikale tāmate siemú ʻa e ngaahi fukahi me'a kotoa pē.

Expand all
Founga ke fakamaʻa mo fufulu 'aki e kemikale tāmate siemú ho ʻapí

Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi meʻa fakamaʻa fale anagamahení ʻo hangē ko e me'a fufulu angamaheni hangē bleach fakama'a siemu ke fakama'a 'aki ho 'apí. Fakama'a 'aki e ngaahi fukahi me'á 'aki e me'a fufulu angamahení, pea toki faka'aonga'i e me'afufulu tāmate siemú. ʻE lava ké ke vekiume ʻo hangē ko e angamahení.

Fakapapauʻi ʻokú ke:

  • tui ha kofunima 'i ho ongo nimá ʻi he taimi ʻoku fakamaʻa 'aki ai e 'ū kemikale fufulú pea faka'auha leva ʻi heʻene ʻosí
  • muimui ki he ngaahi fakahinohino ki hono ngāue malú ʻakí he leipolo ʻo e koloá
  • fakama'a 'aki 'a e ngaahi feitu'u fa'a ngāue'akí hangē ko e kau ʻo e matapā, ngaahi me'a kamosi 'o e mo e 'ū remote control
  • fakaava e matapā sioʻatá ki he lahi taha 'e lavá ke fakaʻatā ke fehū'aki ha ʻea lelei
  • fufulu kotoa e ʻū me'a'ai'angakai naʻa ke fakaʻaongaʻí lolotonga hoʻo fakamavaheʻí—fakaʻaongaʻi e vai mafana mo e koa fufulu ipu pe faʻo ki he mīsini fufulu peletí
  • fō e ngaahi tupenu mo e 'ulu'i mopí hili hoʻo fakaʻaongaʻi kinautolú
  • fakaʻauha kotoa e vevé kau ai hono fakaʻaongaʻi 'o e pepa holoholó mo e me'a'ufi'ufi matá
  • fō e valá mo e naunau mohengá, ʻoua naʻa tupeʻi koeʻuhí ke fakasiʻisiʻi ʻa hono fakamafola ʻa e vailasí ʻi he 'eá
  • kamata mei he ngaahi fukahi me'a ʻoku māʻolunga angé pea 'alu hifo ai ki lalo koeʻuhí ke tafiʻi ha efu pe 'uli mei ai ki lalo ki he falikí ke toki tafiʻi mei ai
  • 'uluaki fakama'a e ngaahi fukahi me'a 'oku siʻisiʻi ange e faʻa ala ki aí
  • fakaʻehiʻehi mei he ʻalu mei ha loki ʻoku ʻikai maʻa ki ha taha ʻoku maʻa ke taʻofi ʻa e fekolosi'aki e vailasí
  • fufulu mo fakamōmōa ho nimá ʻi he ʻosi hoʻo ngāue fakamaʻá.
Ko e meʻa ke fai ki he veve ho 'apí

Kuo pau ké ke faʻo e ngaahi veve ʻuli siemu hangē ko e pepa holoholo pe uaipa vikú ki ha tangai makehe kuo haʻi pe silaʻi. ʻE lava leva ke lī ʻa e tangai ko ʻeni ki he puha pe pini veve fakalukufua 'a homou 'apí.

Kapau 'oku 'ikai ke 'i ai ha ngāue tānaki veve ki he ve'e halá, 'oku mau tapou atu ke lī kotoa e veve siemu kotoa pe 'i ha tangai makehe kuo 'osi ha'i mo sila'i ma'u. Ko e tangai ko iá 'e malava ke lī ki he veve fakalukufua homou 'apí. Vakaiʻi e uepisaiti ki ho'omou kaunisolo fakafeitu'ú ke maʻu ha fakahinohino lahi ange ki he ngaahi founga fakaʻauha ʻi homou feituʻú.

Fufulu mo fakama'a ho ʻapí 'aki e kemikale tāmate siemú hili hoʻo fakamavaheʻi koé
Kapau te ke maʻu ha ngaahi fakaʻilonga puke foʻou ʻe COVID-19

'i he ʻaho ʻe 28 pe siʻi ange talu mei ha pihia 'o puke kimuʻa

Kapau te ke toe maʻu ʻa e ngaahi fakaʻilonga puke COVID-19 pea ko e ʻaho ʻeni ʻe 28 pe siʻi ange talu mei ha'o pihia kimuʻa (mei ha taimi naʻa ke sivi ola positivi pe ho ʻuluaki maʻu ha ngaahi fakaʻilonga puke) pea:

ʻoku si'isi'i ho'o tuʻu lavea ngofua, ʻoku ʻikai fiemaʻu ké ke toe fai ha sivi ʻe taha — nofo pe ʻi ʻapi ʻo fakaakeake ai, kae ʻoua kuo ʻosi ha houa ʻe 24 mei he ʻikai ke toe ʻi ai haʻo ngaahi fakaʻilonga puké

ʻoku ʻi ai haʻo mahaki tauhi pe ha ngaahi fakaʻilonga COVID-19 ʻoku fakaʻau ke kovi ange, ʻoku totonu ké ke kumi faleʻi mei ha tokotaha mataotao tauhi moʻui lelei pe Healthline ʻi he 0800 358 5453.

'i he ʻaho ʻe 29 pe lahi ange talu mei ha pihia 'o puke kimuʻa

Kapau ʻoku ke toe maʻu ha ngaahi fakaʻilonga COVID-19 pea kuo ʻosi ha ʻaho ʻe 29 pe lahi ange talu mei ha pihia kimuʻa, ʻoku totonu ké ke toe fai ha sivi RAT. Kapau ʻoku ola positivi, kuo pau ké ke fakamavaheʻi koe pea muimui ki he faleʻi tatau ki hoʻo ʻuluaki puke.

Kapau te ke maʻu ha ngaahi fakaʻilonga puke foʻou ʻe COVID-19
Kapau ʻoku ʻi ai ha taha ʻoku ke nofo fakataha mo ia ʻoku ne maʻu ʻa e COVID-19

Kapau naʻa ke maʻu ʻa e COVID-19 ʻi loto he ʻaho ʻe 28 kuo hilí, pea kuo sivi positivi ha taha 'i ho'omou ʻapí, ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke lau koe ia ko ha Tokoaha Fetuʻutaki Vāofi Faka'api pea ʻoku ʻikai fiemaʻu ké ke sivi.

Kapau kuo lava ha ʻaho ʻeni ʻe 29 pe loloa ange talu mei hoʻo puke he COVID-19 pea sivi ola positivi ha taha ʻi ho'omou 'apí, pea 'e fiema'u leva ia ké ke sivi fakaʻaho ʻi ha ʻaho ʻe 5.

Kapau ʻoku ʻi ai ha taha ʻoku ke nofo fakataha mo ia ʻoku ne maʻu ʻa e COVID-19
COVID lōlōa

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he COVID lōlōa ʻa e ngaahi fakaʻilonga puke ʻoku hokohoko atu pe fakatupulaki hili ʻa e ngaahi ʻuluaki fakaʻilonga COVID-19. ʻOku faʻa lōlōa ange ʻeni ʻi he uike ʻe 12 hili ha fuofua pihia 'a ha taha.

Ko e tokolahi taha ʻo e kakai ʻoku nau puke he COVID-19 'oku nau fakaakeake mei he ngaahi fakaʻilonga nounou mo e ngaahi fakaʻilonga puké ʻi loto ʻi he uike ʻe 2 ki he 4. Pea ʻoku totonu ke nau foki ki he ngaahi ʻekitiviti kotoa pe naʻa nau fai kimuʻa ʻi he COVID-19 ʻi ha uike ʻe 12. Neongo ia, ʻoku lipooti ʻe ha kakai ʻe niʻihi ha ngaahi fakaʻilonga puke kehekehe ʻo fakalaka atu ʻi he taimi angamaheni ʻo e fakaakeaké.

ʻE lava ke tolonga ʻa e ngaahi fakaʻilonga ʻo e COVID lōlōa ʻi ha ngaahi uike pe 'i ha ngaahi māhina. ʻE lava ke kau ai ʻa e:

  • tāvaivaia 'aupito
  • nounou e mānava
  • tale
  • mamahi e monga
  • ha'iha'isia e fatafatá
  • mamahi e fatafatá
  • 'ikai kei tonu e fakakaukaú, 'ikai kei lava fakakaukau lelei pe ʻkakapu e ʻutó'
  • 'ikai kei malava 'o mohe
  • mohokohoka mo e hangē ku tui 'aki ha hui tuitui
  • ninimo
  • mamahi e hokohokotanga huí
  • mamahi ʻa e uouá.

Ke maʻu ha tokoni ki hono tokangaʻi mo hono faitoʻo ʻo e COVID lōlōá, kumi tokoni mei hoʻo toketā pe timi ki he moʻuilelei. ʻOku fakapaʻanga kakato ʻa e tokangaekina 'o e mo'ui lelei mei he COVID-19 ʻo aʻu ki ha uike ʻe 6 mei he ʻuluaki ʻaho ʻo hoʻo ngaahi fakaʻilonga puké pe ko e ʻaho ʻoku ke sivi ola positivi aí, ko fē pe 'oku mu'a maí.

Te ke lava ʻo maʻu ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo e COVID lōlōá, kau ai ʻa e ngaahi fakaʻilonga puke ʻoku angamaheni ʻaki hono lipooti ʻi he uepisaiti ʻo e Potungāue Mo'uí:

COVID lōlōa
Tauhi ma'u ʻa e ngaahi ʻulungāanga ʻoku fakatupu moʻui leleí

Tatau ai pē pe naʻa ke maʻu ʻa e COVID-19 pe huhu maluʻi, ʻoku kei fiemaʻu pe ké ke tauhi e ngaahi ʻulungaanga ʻoku fakatupu mo'ui lelei. ʻOku malava pe ké ke toe maʻu ʻa e COVID-19.

Tauhi ma'u ʻa e ngaahi ʻulungāanga ʻoku fakatupu moʻui leleí
Fakahoko kotoa hoʻo ngaahi huhu maluʻi fakamuimui tahá

ʻOku ʻikai ʻomi ʻe he COVID-19 ʻa e tuʻunga tatau ʻo e ngaahi malu’í ʻo hangē ko hono ma’u e he huhu maluʻí. ʻOku mau toe ʻiloʻi foki ʻoku faka'au ke holo 'a e maluʻi mei he huhu malu'i tefitó ʻi ha vahaʻa taimi.

Koeʻuhí ke māʻolunga e tuʻunga malu’i hoʻo sinó, ma’u e fakamuimui taha ‘o ho’o huhu maluʻí — kau ai ho’o ‘ū huhu fakalahi. Te ne fakasi’isi’i ange ho’o malava ‘o puke lahi mei COVID-19 ‘o a’u ki he tokoto falemahakí.

ʻOku totonu ké ke tatali ʻi ha māhina ʻe 3 hili ha'o sivi ola positi kimuʻa pea toki maʻu ha huhu maluʻi COVID-19.

Image
Man holding rugby ball
Fakahoko kotoa hoʻo ngaahi huhu maluʻi fakamuimui tahá