Ko hai ‘oku tu’u laveangofua ange ki he COVID-19

‘Oku ke ‘i he tu’unga laveangofua ange mei he COVID-19 kapau ‘oku ke:

  • vaivai ho ivi tau’i mahaki
  • ma’u ha tu’unga fakafaito’o ‘oku fakatu’utāmaki ange
  • matu’otu’a ange
  • ko ha valevale ‘oku si’i hifo he māhina ‘e 1
  • ko ha ki’i tamasi’i/ta’ahine si’i hifo he ta’u 2 na’e fa’ele’i  ta’ehoko (si’i hifo he uike 37)
  • ko ha ki’i tamasi’i/ta’ahine ‘oku lahi hono ngaahi mahaki tauhi kehekehe
Expand all
Kakai ‘oku vaivai honau ivi tau’i mahaki

‘E lava ‘e he ngaahi tu’unga mo’ui mo e ngaahi faito’o ‘e ni’ihi ‘o fakavaivai’i e ivi tau’i mahaki ‘o ha taha, kau ai ‘a e:

  • faito’o kimo (chemotherapy) pe hulu radiotherapy 
  • fetongi bone marrow pē fetongi ‘okani
  • ni’ihi e ngaahi kanisā toto
  • ngaahi tō nounou he ivi malu’i kau ai ‘a e mahaki HIV
  • ni’ihi e ngaahi faito’o ‘oku ne fakavaivai’i ‘a e ivi malu’i, hangē ko e tousi mālohi corticosteroids mo e ngaahi faito’o mo e fo’i’akau faito’o ‘aki e ngaahi mahaki hangē ko e langa mo e fufula hui (arthritis) mo e mahaki fufula he ngākau 
  • taimi lōloa ‘oku fe’ao ai mo e dialysis (haemodialysis pē peritoneal dialysis).

Faito’o ta’ota’ofi COVID-19

Kapau ‘oku fu’u vaivai ‘aupito ho tu’unga ivi tau’i mahaki, ‘e ala lava pē ke ke kau atu ki hono ma’u ‘o e Evusheld

Ko e Evusheld ko ha faito’o ia ‘oku ne lava ke fakasi’isi’i ‘aki ‘a e puke lahī pea mo hono fakatokoto ‘i falemahaki ‘a kinautolu ‘oku ma’u ‘e he COVID-19.

‘Oku lolotonga ma’u atu ia ‘i he ngaahi falemahaki ma’a kinautolu ‘oku ta’u 12 pe lahi angé. Te ke lava ‘o ma’u e huhu malu’i Evusheld ‘e 2 kimu’a pea ke puke he COVID-19, pē ‘i ha uike ‘e 2 hili ho’o fakaakeake. ‘E lava ke ma’u ‘a e Evusheld ‘i he komiuniti mei he kongaloto ‘o Sepitemá.

Talanoa ki ho’o toketā pe tokotaha ngāue fakapalōfesinale ki he mo’ui leleí pē ‘oku totonu ‘a e faito’o ko ‘eni kiate koe.

Eligibility criteria for Evusheld | Pharmac

Kakai ‘oku tu’u fakatu’utāmaki ange ‘enau ngaahi tu’unga fakafaito’o

‘Oku kau ‘i he ngaahi tu’unga fakafaito’o ‘oku fakatu’utāmaki ange ‘a e:

  • mahaki tu’uloa ‘o e ma’ama’a mo e halanga manava
  • ngaahi tūkunga vaivai ‘o e mafu hange ko e ta’elavame’a ‘a e mafu ke pamu lelei e toto, mahaki he kalava, mahaki’ia e mafu ‘o fufula tupu mei he mofi rheumatic pea mo e mahaki’ia ‘a e mafú.
  • Toto ma’olunga
  • mahaki’ia tu’uloa ‘o e neave pe mahaki’ia e uoua fakatupunga mei he palopalema ‘i he neave
  • Suka
  • mahaki’ia tu’uloa e kofuua
  • maumau lahi ‘i he ‘ate hangē ko e cirrhosis
  • mahaki’ia lahi he toto
  • puke lahi faka’atamai hange ko e schizophrenia, loto moveuveu fatupu lotofo’i mo lotomamahi, mahaki faka’atamai ‘o fetō’aki lahi ai e ongó mo e fakakaukau 
  • lolotonga puke he kanisā
  • fu’u sisino – lahi ange e fua BMI (Body Mass Index) ‘i he 35
  • mahaki’ia he toto
  • Down Syndrome. 
Kakai kehe ‘oku tu’u laveangofua

‘Oku kau ‘i he ni’ihi kehe ‘oku tu’u laveangofua ke puke lahi mei he COVID-19 ‘a e kakai:

  • laka hake he ta’u 65 ‘oku ‘i ai honau ngaahi mahaki tauhi
  • ‘oku nofo ‘i ha fale tauhi’anga ‘o e kau toulekeleka
  • ‘oku feitama pe toki fā’ele’i mai ha pēpē
  • ‘i ai ha faingata’a’ia fakaesino, ‘a ia ‘oku nau ma’u ha ngaahi mahaki tefito, ‘o si’isi’i ‘enau lava ‘o ma’u ha ngaahi fakamatala ki he mo’ui lelei, pē ‘oku fakatupulaki ‘e he feitu’u ‘oku nau nofo ai ke lahi ange honau faingamālie ke ma’u e mahaki
  • ma’u ‘e he mahaki faka’atamai mo e ma’unimā ke ngāue’aki ha ngaahi faito’o konatapu
  • tupu’i Mauli mo e Pasifiki, ‘a ia ‘oku te’eki ke nau huhu malu’i, ma’u ha ngaahi mahaki tauhi pea faingata’a ke nau ma’u faingamālie ki he ngaahi tokoni ki he tauhi ‘o e mo’ui lelei
  • ‘oku ifi tapaka.
Kumi fale’i ki he mo’ui

Kapau ‘oku ke ‘i ha tu’unga laveangofua lahi ange mei he COVID-19, talanoa ki ho’o toketā pe ko ha taha ngāue fakapalōfesinale ki he mo’ui kau ki ho’o tu’unga fakafaito’ó pea mo e founga lelei taha ki hono mapule’i ia.

Ko e ngaahi ngāue tokoni ki he mo’ui lelei hangē ko ho’o toketā mo e ngaahi falemahakí, ‘oku ‘i ai ha’anau ngaahi tokoni ke malu’i fakatou’osi koe mo ‘enau kau ngāué.

Information for people considered at higher risk of the effects of COVID-19 | health.govt.nz

Kapau ‘oku ke ‘i ha tu’unga fakatu’utāmaki ke puke ‘i he COVID-19 te ke lava ‘o ma’u mei he toketā ha tohi fakangofua (prescription) ke ‘oatu ha faito’o kimu’a pea ke toki ma’u ‘a e COVID-19. ‘Oku ‘uhinga eni ‘e ma’u ‘e he pharmacist ‘a e tohi fakangofua ‘oku maau ke ngāue’aki ‘o kapau te ke toki puke.

Medicines to treat COVID-19

Kapau kuo ke ma’u ha ivi tau’i mahaki ‘oku vaivai

COVID-19 and people with weakened immune systems | healthnavigator.org.nz

Kapau ‘oku ke feitama

Pregnant people and those who have recently given birth | health.govt.nz

Kapau ‘oku ‘i ai hao faingata’a’ia fakasino (disability)

Support and information for disabled people

Kapau te ke tesi positivi ki he COVID-19

Advice for people who test positive for COVID-19
 
How to reduce the spread of COVID-19 in your home | healthnavigator.org.nz
 

Ko hai ‘oku tu’u laveangofua ange ki he COVID-19
Nofo malu

Kuo fakangaloku ange hotau ngaahi fakangatangatá, kā ‘oku kei fiema’u pē ke tau tauhi ‘etau ngaahi to’onga mo’ui lelei ke tau malu ai mo hotau ngaahi fāmili. Ko e tu’unga ma’olunga ‘oku ‘i ai ‘e tokolahi ‘etau kau huhu malu’i ‘oku ‘uhinga ia te tau lava ke kamata tokanga māmālie ki he foki ki ha founga angamaheni ‘o e mo’ui.

Ki ha kakai ‘e ni’ihi, ‘e lava ke fakamafasia hono fakangaloku e ngaahi fakangatangatá – tautautefito kapau ‘oku ‘i ai ha tau ngaahi kaungāme’a pe fāmili ‘oku tu’u laveangofua. ‘Oku saipē ke tau ongo’i ilifia pe hoha’a ‘i he ‘etau fakaangaanga ki he founga fo’ou. Te ke lava ‘o fili pē ko e hā ha toe ngaahi founga kehe ‘oku fe’unga mo koé.

‘Ai ke ‘ilo ‘e he fāmili, ngaahi kaungā’api mo ho kaungā ngāué ‘a e me’a te nau lava ‘o fai ke tokoni’i koe.

Kapau ‘oku ke hoha’a, talanoa ki ho’o toketā pe taha ngāue fakapalōfesinale he mo’uí ke ma’u ha fale’i.

Founga ke malu’i ‘aki koe

  • ‘Ai ho huhu hoani (booster) kapau ‘oku ‘atā ke ke kau ki ai. Kapau ‘oku te’eki ai ke ke huhu malu’i, talanoa ki ho’o toketā pe taha ngāue fakapalōfesinale he mo’ui ke ma’u ha fale’i. Vaccine advice if you have a health condition.
  • Tauhi ha vāmama’o mei he kakai ‘oku ‘ikai ke ke nofo fakataha mo kinautolu – tukukehe pē ho’o tokotaha tauhi pe ko e tokotaha ngāue tokoni.
  • Tui ha me’a malu’i fofonga ‘i he taimi pe ‘oku ke mavahe ai mei ‘api. Kapau ‘oku ‘i ai ha’o kau ‘a’ahi ‘i ‘api, kole ange ke nau tui ha me’a malu’i fofonga.
  • Kole ki ho’o ngaahi kaungāme’a mo e fāmili ‘oku ‘ikai ke nau nofo mo koé ke fai ha’anau tesi RAT kimu’a pea nau ‘a’ahi atu.
  • Nofo ‘i ‘api kapau ‘oku ke ongo’i puke.
  • ‘Alu leva ‘o tesi kapau ‘oku ke fofonu, flu pe ma’u e ngaahi faka’ilonga ‘o e COVID-19 ‘i ho’o ongo’i puke pē – neongo kapau ‘oku ‘ikai ke ke fu’u ongo’i lahi e ngaahi faka’ilonga mahaki. Ko ho’o fai ha tesi pea mo hono lipooti e ola ‘i he My Covid Record ‘oku ‘uhinga ia te ke lava ke ma’u he vave tahá ha tokoni.
  • Feinga ke ke faka’ehi’ehi mei ha fakataha’anga kakai tokolahi – kapau ‘oku femo’uekina e falekoloá, toe feinga ‘amui ange, pe ngāue’aki ha ngaahi founga kehe hangē ko e ‘ota online pea toki piki e fakataú.
  • Kapau ‘e lava, alea’i ke fe’iloaki mo e ngaahi kaungāme’a mo e fāmili ‘i tu’a. Kapau ‘oku ke ongo’i fiemālie ange, te ke lava ‘o kole ke nau tui ha me’a malu’i fofonga.
  • Kapau ‘oku mou fakataha ‘i loto fale, fakaavaava e matapā ke hū mai ha ‘ea fo’ou ke fakasi’isi’i hono ma’u pe fakamafola ‘o e COVID-19. Neongo kuo fakalahi e tokolahi ‘o e kakai ‘oku malava ke nau fakataha ‘i loto falé, ‘oku kei fiema’u pē kia kinautolu ‘oku nau fokotu’utu’u e fakatahá ke muimui ki he ngaahi fakahinohino mo’ui lelei ke malu’i e tokotaha kotoa. Te ke lava ‘o kole ki he kau fokotu’utu’u fakatahá ke ngāue’aki ha founga kehe ki hano livestream e fakatahá, kapau ‘oku ke fiemālie pē ke kau mai mei ho ‘api nofo’angá.
  • Fetu’utaki ma’upē – kapau ‘oku ‘ikai ke ke mateuteu ke kamata feohi fakasōsiale ‘i ha kulupu tokolahi, kumi ha ngaahi founga kehe ke ke fetu’utaki ai mo ho ngaahi kaungāme’a ofi mo e fāmili.

Me’a malu’i fofonga ta’e totongi

Kapau ‘oku ke ‘i ha tu’unga laveangofua ange ke puke lahi, te ke lava ‘o ma’u ha me’a malu’i fofonga P2/N95 ta’e ha totongi mei ha senitā tesi ‘i he taimi ‘oku ke ‘alu ai ‘o piki ha’o tesi RAT. ‘Oku ‘ikai fiema’u ia ke ke toki ongo’i puke pe ma’u ‘e ngaahi faka’ilonga ‘o e COVID-19. ‘Oku kei fiema’u pē ke ke ‘ota ‘o fakafou ‘i he uepisaiti ‘o kole ha peketi tesi ta’etotongi RAT ki he COVID-19. 

Request free RATs | Ministry of Health

Find a testing site that offers free face masks | Healthpoint

Fale’i ki he huhu malu’i kapau kuo ke tesi positivi ki he COVID-19

Neongo kapau kuo ke ‘osi puke he COVID-19, ‘oku totonu ke ke kei fai ho ngaahi huhu malu’i COVID-19 ‘a ia ‘oku ke ’atā ki ai.

‘Oku mau fale’i atu ke ke tatali ha mahina e 3 hili ho’o tesi positivi kimu’a pea toki fakahoko ha taha ‘o e huhu malu’i COVID-19.

Kapau ‘oku ke ‘i ha tu’unga fakatu’utāmaki ange ke puke lahi ‘o kapau te ke toe tesi positivi ki he COVID-19, ‘oku mau tapou atu ke ke talanoa ki ho’o toketā pe ko e tokotaha ngāue fakapalōfesinale ki he mo’ui ke ma’u ha fale’i ki he taimi lelei taha ke fai ai ho ngaahi huhu malu’i. ‘E lava pē ke fai vave ange ho huhu malu’i. 

Nofo malu
‘Alu ki he ngāue pea mo e ako

‘Alu ki he ngāue

‘I he fakangaloku ko ia ‘a e ngaahi fakangatangtá, ‘e lava ke kole atu ho’o pule ngāue ke ke foki ange ki he ngāue. ‘Oku mau fakalotolahi’i koe ke ke talanoa ki ho’o ngāue’anga felāve’i mo hono fokotu’utu’u ha ngaahi taimi ngāue ‘oku fakafaingofua.

Kapau kuo fuoloa ho’o ngāue mei ‘api, ‘e malava ke ‘i ai ha taimi lahi ke ke toe fakaangaanga ki he ngāue ‘ōfisi pe ko ha toe feitu’u ngāue’anga kehe.

‘Ai ke ‘ilo ‘e ho’o kaungā ngāue pea mo e pule ngāue kapau ‘oku ‘i ai ha me’a ‘oku lava ke nau fai ke fakafaingofua ‘aki ho’o ngāué pea malu foki kiate koe.

Kapau ‘oku ke ngāue ‘i ha feitu’u ‘oku tu’u laveangofua ke ke ma’u ai ‘a e COVID-19, hangē ko ha ngaahi senitā mo’ui, te ke lava ‘o alea’i mo felotoi mo ho’o ngāue’anga ki hano vaka’i’i  fakalelei ha ngaahi founga kehekehe ‘o e fakahoko ngāue.

‘Alu ki he ako pe kura (ako’anga Mauli)

Kapau ‘oku ‘i ai ha mahaki tauhi ho’o tamá, pe ‘oku ‘i ha tu’unga laveangofua ke puke lahi mei he COVID-19, talanoa ki he ‘apiakó pe kura pe ‘e lava ke fai ha ngaahi liliu ‘i honau ‘apiakó.

Ko e founga lelei taha ke malu’i ‘aki ho’o fānau ko hono fakahoko honau huhu malu’i COVID-19.

Vaccination advice for 5 to 11 year olds

‘Alu ki he ngāue pea mo e ako
Kapau ‘oku ke nofo fakataha pe ‘a’ahi ki ha taha ‘oku tu’u laveangofua lahi ange ki he mahaki

Te ke lava ‘o tokoni ki ho ngaahi kaungāme’a mo e fāmili ‘aki e:

  • fakataha ‘i tu’a he feitu’u ‘oku ‘ea lelei ange. Mahalo te ke fiema’u ke tui ha me’a malu’i fofonga kapau ‘oku faingata’a ke tauhi e vāmama’ó
  • fakamavahe’i koe meiate kinautolu kapau ‘oku ke tesi positivi ki he COVID-19, pe ‘oku ke puke
  • ‘ave ha fakatau ‘o ha ngaahi me’atokoni pe ko e ngaahi koloa ‘oku mātu’aki fiema’u 
  • ‘ikai ke ke ‘a’ahi kiate kinautolu kapau ‘oku ke puke
  • fetu’utaki mo kinautolu, pea vakai’i ‘enau tu’unga mo’ui fakaesinó pea mo e mo’ui faka’atamaí
  • vakai’i kapau ko ‘enau ngaahi fale tauhi’anga ‘o e kau toulekeleká pe ‘oku ‘i ai ha’anau toe founga kehe ke talitali ‘aki e kau ‘a’ahi 
  • anga’ofa mo fakahā sino e manava’ofa ki he kakai kehe. ‘Oange ki he kakai kehe ha feitu’u ‘oku ‘atā, pea tauhi ke malu e vāmama’o.
Kapau ‘oku ke nofo fakataha pe ‘a’ahi ki ha taha ‘oku tu’u laveangofua lahi ange ki he mahaki
Feitu’u ke ma’u mei ai ha tokoni
Laine fakalūkufua ki he COVID-19 – tokanga’i mo e tokoni 0800 358 5453
Feitu’u mo e founga ke fai ‘aki ha tesi 0800 222 478
Founga hono lipooti e ngaahi ola ho’o tesi RAT 0800 222 478
Laine Welfare COVID-19 0800 512 337
Whānau Ora — ‘atā ki he tokoni mo poupou ki he mo’ui lelei  Motu Noate: 0800 929 282; Motu Saute: 0800 187 689
Tokoni ki he Kakai Pasifiki 0800 652 535
South Seas Healthcare 0800 31 13 31 founga 1
Ko e Fono ( Pasifiki pe) 0800 366 648
Ngaahi tokoni ki he mo’ui lelei ‘i homou ‘ēlia 0800 211 211
Talasiti tokoni ki he feitu’u ki ‘uta 0800 787 254
Laine Plunket 0800 933 922
Healthline — ki ha fale’i ki ha ngaahi me’a fakaemo’ui lelei kehe 0800 611 116

Tokoni fakapa’anga

‘E ala lava pē ke ‘i ai ha tokoni fakapa’anga ma’a ha kakai ‘e ni’ihi ‘a ia ‘oku fiema’u ke nau mama’o mei he ngāue pea ‘ikai lava kenau ngāue mei ‘api

Tokoni fakapa’anga

Tokoni ki he COVID-19

Te ke lava ‘o ma’u ha tokoni fakame’atokoni pea mo ha ngaahi naunau mahu’inga kehe, pea kapau ‘oku ke fiema’u ha tokoni ki ha nofo’anga

Tokoni ki he COVID-19

Ngaahi laine tokoni ki he mo’ui lelei

Kumi ha laine tokoni ‘oku ‘atā kapau ‘oku ‘ikai ke ke lava ‘o matu’uaki pē hoha’a ki ha ni’ihi kehe.

Ngaahi laine tokoni ki he mo’ui lelei

Feitu’u ke ma’u mei ai ha tokoni