Ko e tu’unga ‘oku ‘i ai ʻa ʻetau ngāue ki he COVID-19

Kuo ngata hono ngāue’aki e Faʻunga Maluʻi ʻo Nuʻusila mei he COVID-19 (‘ū maama faka’ilongá). Ko e lahi taha ‘o e ngāahi tu’utu’uni ‘o e COVID-19 ne to’o ʻi he ʻaho 13 ʻo Sepitema 2022, makatu’unga ‘i he holo hifo ‘o e tokolahi ‘o e kau fokoutuá.

Fekauʻaki mo e tu’unga lolotongá

ʻOku kei hokohoko atu pe ‘a e taumu’a ‘a e Pule’angá ki hono malu’i e mo’ui leleí mo e ma’u’anga moʻuí ‘i hono leva’i e COVID-19. ‘Oku malava ‘o fakahoko ‘eni he taimi ni ‘aki ha ngaahi tu’utu’uni si’isi’i ange, ‘oku fakafiemālie ki he kakaí, ‘ū pisinisí mo e ’ū tukui koló.

Kuo fakahā ‘e he kau mataotao ‘i he mo’ui leleí kuo malu fe’unga ke to’o e konga lahi ‘o e ngaahi tu’utu’uni ‘o e COVID-19 pea faka’atā mo e kau’āfonuá, makatu’unga mei he holo hifo e tokolahi ‘o e kau fokoutuá, pea mo e lahi ange ‘a e faitoʻo e vailasi COVID-19 kuo ‘atā.

Fakamālō atu ki Nuʻusila kotoa ʻi ho’omou ngāue lelei lolotonga ‘etau fe’ao mo e mahaki fakamāmani lahi ni ‘o tau fakahaofi ai ha ngaahi moʻui lauiafe. ‘Oku ‘i ai foki ‘a e fakamālō ki he tokotaha kotoa mo e fāmili kotoa ‘i ho’omou muimui ki he ’ū tuʻutuʻuní ka e pehē foki ki he ‘ū iwi mo e ‘ū potungāue mo’ui ‘o e kau Māori, Pasifikí, 'ū potungāue tokanagaekina 'o e kau to’ulekeleká, ‘ū pisinisí, ‘ū ʻapiakó mo e 'ū potungāue ako kehekehe kuo nau faifaitongia ‘aufuatō ki hono maluʻi e kakaí mo e tukui koló.

Pule’i ʻo e vailasí

Ko e fakamavahe’i kitautolú ‘a e tefitoʻi founga ke pule’i ‘aki e mafola ʻa e vailasí. Ko e founga lelei taha ia ke fakasi’isi’i ‘a e tupulaki ‘o e kau fokoutuá. Ko e tu’utu’uni ke fakamavaheʻi ʻi he ʻaho ʻe 7 ‘oku kei hokohoko atu pe kia kinautolu ‘oku ola positivi ‘enau siví.

Ke muimui’i e ngaahi fōtunga foʻou ‘o e mahakí kuo hake mei tu’apule’angá, ‘oku hokohoko atu pe ‘a e Pule’angá ke ngāue’aki hono:

  • muimuiʻi ʻa e ngaahi sivi PCR (seini ‘o e fakatupungá) mo ‘ene mafola ‘o tupulaki ‘ia kinautolu ‘oku nau positivi ‘i he kau folaú
  • ‘oku tāfatafa hono siofí ʻi he kauʻāfonuá.

Tokoni ki he moʻui lelei fakaʻatamaí

‘Oku uesia ʻe he COVID-19 e tu’unga moʻui lelei fakaʻatamai ʻa e tokotaha kotoa. ʻOku ‘atā ʻa e ngaahi meʻangaue tokoni ki he moʻui lelei fakaʻatamaí ke fakaakeake kinautolu ‘oku uesia ‘e he fokoutua fakamāmani lahí.

Tokangaʻi e lelei fakalukufua 'o ho’o mo’ui lelei fakaʻatamaí

Fekauʻaki mo e tu’unga lolotongá
Ko e meʻa ʻoku fiemaʻu ké ke ʻilo’í mo faí

Fakamavaheʻí mo e me’a’ufi’ufi matá

Mei he ʻaho 13 Sepitema 2022 kuo pau ké ke kei:

  • fakamavaheʻi koe ʻi ha ʻaho ʻe 7 kapau ʻoku ke puke he COVID-19
  • tui ha me’a’ufi’ufi mata ʻi he ngaahi feitu’u ki he moʻui leleí, hangē ko e ‘ū falemahakí.

ʻE ʻi ai ha ngaahi feituʻu tenau kei kole pē ki he kakaí ke nau tui ha me’a’ufi’ufi mata.

Founga ke fakamavaheʻi ai kitá

Ko hono tui ‘o ha me’a’ufi’ufi mata

Kau Feohi vāofi ‘i ‘Apí

ʻOku ʻikai toe fiemaʻu ke fakamavaheʻi ‘i he ‘aho ‘e 7 ʻa e kau feohi vāofi ‘i ‘apí. Kapau ʻoku ke nofo fakataha mo ha taha ‘oku ola positivi ‘ene sivi ‘i he COVID-19, ʻoku mau fokotuʻu atu:

  • fai ha sivi vave antigen (RAT) ʻi he ʻaho kotoa pē ʻi ha ʻaho ʻe 5
  • ‘oua ‘e feohi vāofi mo e tokotaha ʻoku puke he COVID-19.

Kau Feohi vāofi ‘i ‘Apí

‘Ū faitoʻo e vailasí

ʻOku ʻatā ʻa e faitoʻo e Vailasí ki he kakai ʻoku tu’u lavea ngofua ke nau puke lahi ʻi he COVID-19, kau ai:

  • ha tokotaha Nu’usila taʻu 65 pe motuʻa ange
  • Kakai Māori mo e Pasifiki taʻu 50 pe motuʻa ange
  • ha taha pe ʻoku ʻi ai hano ‘ū mahaki tauhi e 3 'oku tu'unga fakatuʻutamaki.

ʻE tokoni ʻeni ke maluʻi hotau tukui kolo ‘oku lavea ngofuá.

‘Ū Faitoʻo ke faito’o ʻaki e COVID-19

Tu’utu’uni pau ‘o e Huhu maluʻí

ʻE ngata kotoa ʻa e ‘ū tu’utu’unipau fakapuleʻanga ‘o e huhu maluʻí ʻi he 11:59pm, 26 Sepitema 2022. ʻE kei fiemaʻu pe ʻe ha kau pulengāue ʻe niʻihi ke kei huhu malu’i ha kau ngāue koeʻuhi ko e moʻui leleí mo e malú.

Ngaahi fiemaʻu ki he fefonongaʻakí

ʻOku ʻikai fiemaʻu ha tohi fakamo’oni huhu malu’i COVID-19 e kau fefolau’akí mo e kau ngāue ‘o e vaká ke hū’aki ki Nuʻusila. Kātaki ʻo vakai ki hoʻo kautaha fefonongaʻakí, hangē ko hoʻo kautaha vakapuná, he tenau kei ala fiemaʻu pe e fakamoʻoni ʻo e huhu maluí.

ʻE foaki taʻetotongi ha ngaahi me'asivi RATs maʻa e kakai ʻoku tū'uta mai ki Nuʻusilá. ʻOku mau tapou atu ke ké sivi ʻi he ʻaho ‘oku ke tū’uta aí pea mo e ʻaho 5 pe 6. Kātaki ʻo lipooti mai ha faʻahinga 'ū ola potitivi ʻo e me’asivi RAT.

Fefonongaʻaki fakavahaʻapuleʻangá

Ko e meʻa ʻoku fiemaʻu ké ke ʻilo’í mo faí
Fakamatala lahi ange

Kau Feohi vāofi ‘i ‘Apí

Kapau ʻoku ke nofo mo ha taha ʻoku puke he COVID-19, ʻoku mau fokotuʻu atu ké ke fai ha sivi vave antigen (RAT) ʻi he ʻaho kotoa ʻi ha ʻaho ʻe 5.

Tokoni ki he moʻui lelei fakaʻatamaí

Feituʻu ke maʻu ai ha tokoni, kau ai mo e ngaahi meʻangāue tokoni fakaʻatamai ke fakaakeake kinautolu ‘oku uesia kovi mei he mahaki fakamāmani lahi.

thsreferrals@tonganhealth.com

Hisitōlia ʻo e ‘ū maama faka’ilongá (traffic lights)

ʻOku fokotuʻu ʻe he Faʻunga Maluʻi COVID-19 ʻa e ngaahi lao ‘o fakatu’utu’unga ’aki e ‘ū Maama Faka’ilongá ki he maama Lanu kulokula, Lanu moli mo e Lanu mata.

Protection framework traffic lights

Fakamatala lahi ange